Teški metali u tlu
Važnost tla za život
Tlo, latinski „humus“, predstavlja osnovu ljudske civilizacije i ključni resurs za prehranu i opstanak. Njegova kontaminacija teškim metalima, poput olova i kadmija, izravno ugrožava plodnost tla i sigurnost prehrambenih lanaca. Kao neobnovljiva sirovina, tlo osigurava uvjete za rast biljaka, što ga čini vitalnim za održavanje ekosustava i poljoprivredne proizvodnje. Međutim, intenzivan razvoj poljoprivrede i industrije doprinio je onečišćenju tla, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnih posljedica na okoliš i ljudsko zdravlje.
Problematika teških metala u tlu
Teški metal | Glavni izvori | Posljedice na zdravlje i okoliš | Izvori |
Olovo (Pb) | Industrijske otpadne vode, otpad | Neurotoksičnost, utjecaj na razvoj djece | WHO, UNEP |
Kadmij (Cd) | Industrijske otpadne vode, otpad | Toksičnost za bubrege, smanjenje plodnosti tla | UNEP, znanstveni radovi |
Živa (Hg) | Spalionice otpada, rudarenje zlata | Akumulacija u hranidbenim lancima, neurotoksičnost | EPA, toksikološki izvještaji |
Krom (Cr) | Kožarski procesi | Toksičnost za biljke i ljude | Studije o industrijskom zagađenju |
Bakar (Cu) | Gnojiva, pesticidi | Inhibicija rasta biljaka | Agronomski izvori |
Cink (Zn) | Gnojiva, pesticidi | Toksičnost u višim koncentracijama | Ekotoksikološki izvještaji |
Arsen (As) | Rudarenje, spaljivanje ugljena | Kancerogenost, kontaminacija voda | WHO, ekološke studije |
Teški metali kao što su kadmij (Cd), krom (Cr), bakar (Cu), živa (Hg), nikal (Ni), olovo (Pb), cink (Zn), molibden (Mo), arsen (As) i kobalt (Co) mogu se akumulirati u tlu zbog prirodnih i antropogenih aktivnosti. Na primjer, kadmij i olovo često dolaze iz industrijskih otpadnih voda i otpada, krom iz kožarskih procesa, bakar i cink iz gnojiva i pesticida, dok arsen može potjecati iz rudarskih aktivnosti i spaljivanja ugljena. Živa se akumulira zbog emisija iz spalionica otpada i rudarenja zlata, dok je nikal povezan s metaloprerađivačkom industrijom. Njihova prisutnost može uzrokovati:
Oštećenje bilja i smanjenje uroda.
Promjenu fizikalno-kemijskih svojstava tla.
Kontaminaciju hranidbenih lanaca, što može ugroziti ljudsko zdravlje.
Teški metali ne razgrađuju se u okolišu i imaju dugotrajne posljedice. Stoga je ključno provoditi kontrolu i analize kako bi se smanjio njihov negativan utjecaj.
Zakonske regulative
Kako bi se smanjilo onečišćenje tla i zaštitilo zdravlje ljudi, donesene su zakonske regulative koje definiraju granične vrijednosti teških metala u tlu. Među najvažnijim regulativama su:
Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 71/2019), koji propisuje maksimalne koncentracije olova (Pb) od 50 mg/kg, kadmija (Cd) od 1 mg/kg i žive (Hg) od 0,5 mg/kg u poljoprivrednom tlu.
Pravilnik o gnojidbenim proizvodima u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća, koji regulira sastav i stavljanje gnojidbenih proizvoda na tržište.
Ove regulative imaju za cilj sprječavanje akumulacije štetnih tvari u tlu i osiguravanje sigurnog uzgoja hrane.
Analiza metala u tlu
Prepoznavši važnost kontrole teških metala za donošenje odluka u gospodarenju tlom, Sample Control nudi stručne usluge analize tla uz korištenje najsuvremenije opreme i metoda te osigurava pouzdane i točne rezultate. Naše usluge uključuju:
Pripremu uzoraka tla mikrovalnom digestijom.
Analizu teških metala metodom ICP-MS-a
Zaštita tla od onečišćenja teškim metalima ključna je za održivost ekosustava i ljudsko zdravlje. Redovite analize i poštivanje zakonskih regulativa osiguravaju sigurnu i produktivnu upotrebu ovog vrijednog resursa. Obratite nam se s povjerenjem za stručnu i preciznu analizu tla.
Utjecaj prirodnih nepogoda na mikrobiološku ispravnost vode za ljudsku potrošnju
Voda za ljudsku potrošnju mora ispunjavati mikrobiološke kriterije prema Pravilniku o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju NN 64/23 i Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju NN 30/23 kako bi se osigurala sigurnost i zdravlje ljudi.
Prisustvo i kontaminacija mesa perfluoroalkilnim (PFAS) spojevima
Perfluoralkilni spojevi (PFAS) je skupni naziv za vrlo veliku skupinu fluoriranih spojeva, uključujući oligomere i polimere, koji se sastoje od neutralnih i anionskih površinski aktivnih spojeva visoke toplinske, kemijske i biološke inertnosti. Perfluorirani spojevi su općenito hidrofobni, ali i lipofobni i stoga se neće nakupljati u masnim tkivima kao što je to obično slučaj s drugim postojanim halogeniranim spojevima. Važna podskupina su (per)fluorirani organski surfaktanti, kojima pripadaju perfluorooktanski sulfonat (PFOS) i perfluorooktanska kiselina (PFOA). Za PFOS i PFOA, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) utvrdila je podnošljivi dnevni unos (eng. TDI) za ljude od 150 ng/kg tjelesne težine i 1,5 μg/kg tjelesne težine dnevno (EFSA 2008.).