Utjecaj prirodnih nepogoda na mikrobiološku ispravnost vode za ljudsku potrošnju
Voda za ljudsku potrošnju mora ispunjavati mikrobiološke kriterije prema Pravilniku o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju NN 64/23 i Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju NN 30/23 kako bi se osigurala sigurnost i zdravlje ljudi.
Kako vremenske nepogode utječu na kvalitetu pitke vode
Vremenske neprilike, uključujući poplave, suše, obilne kiše i oluje, mogu ozbiljno ugroziti kvalitetu i ispravnost vode.
Poplave su jedan od najčešćih uzroka kontaminacije pitke vode. Kad vodeni tokovi izlaze iz svojih korita, dolazi do miješanja otpadnih voda, kemikalija i mikroorganizama s površinskim vodama koje se koriste za opskrbu vodom.
Suše mogu uzrokovati smanjenje razine podzemnih voda i zaliha površinskih voda, što može dovesti do koncentracije zagađivača. Manje količine vode mogu postati zasićene patogenima zbog smanjenja protoka, zbog čega se dodatno povećava rizik od kontaminacije.
Obilne kiše mogu uzrokovati eroziju tla i ispiranje mikroorganizama u površinske i podzemne vode. Zbog povećanog otjecanja povećava se rizik od mikrobiološke kontaminacije.
Oluje praćene snažnim vjetrom mogu uzrokovati miješanje različitih slojeva vode u rezervoarima, jezerima i rijekama. Ovo miješanje može izbaciti taloge s dna koji sadrže mikroorganizme. Oluje mogu oštetiti infrastrukturu za opskrbu vodom.
Mikrobiološki parametri važni za sigurnost vode
Mikrobiološki parametri koji se primjenjuju za ispitivanje vode za ljudsku potrošnju prema Pravilniku su:
broj aerobnih mezofilnih bakterija na temperaturi 22 °C i 36 °C
koliformne bakterije
Escherichia coli
crijevni enterokoki
Pseudomonas aeruginosa
Clostridium perfringens
Legionella
Mikrobiološki zagađena voda može uzrokovati bolesti poput kolere, tifusa, gastroenteritisa i drugih infekcija. Potrebno je redovito provoditi ispitivanja kvalitete vode, posebno nakon prirodnih nepogoda. Također, važno je educirati javnost o sigurnom načinu korištenja vode u kriznim situacijama, poput prokuhavanja vode ili korištenja filtracijskih sustava.
Ključne mjere za smanjenje rizika
Prirodne nepogode imaju značajan utjecaj na mikrobiološku ispravnost vode za ljudsku potrošnju. Ulaganjima u infrastrukturu može se smanjiti njihov nepovoljan utjecaj na izvore pitke vode kao i povećati kvaliteta vode za ljudsku potrošnju.
Analize mikrobiološke ispravnosti vode
Analize mikrobiološke ispravnosti vode mogu se provoditi u našem laboratoriju uz primjenu najnovijih metoda i standarda. Naš tim stručnjaka osigurava pouzdane rezultate i podršku za održavanje sigurnosti vode za ljudsku potrošnju.
Mineralni ugljikovodici MOSH i MOAH
U dinamičnom svijetu prehrambene industrije, sigurnost hrane postaje sve veći izazov. Mineralni ugljikovodici poput MOSH (engl. Mineral Oil Saturated Hydrocarbons) i MOAH (engl. Mineral Oil Aromatic Hydrocarbons) privukli su pozornost regulatornih tijela i potrošača zbog potencijalnog štetnog utjecaja na zdravlje. Ova kontaminacija, najčešće uzrokovana ambalažom i proizvodnim procesima, zahtijeva preciznu analizu kako bi se osigurala sigurnost proizvoda.
Prisustvo i kontaminacija mesa perfluoroalkilnim (PFAS) spojevima
Perfluoralkilni spojevi (PFAS) je skupni naziv za vrlo veliku skupinu fluoriranih spojeva, uključujući oligomere i polimere, koji se sastoje od neutralnih i anionskih površinski aktivnih spojeva visoke toplinske, kemijske i biološke inertnosti. Perfluorirani spojevi su općenito hidrofobni, ali i lipofobni i stoga se neće nakupljati u masnim tkivima kao što je to obično slučaj s drugim postojanim halogeniranim spojevima. Važna podskupina su (per)fluorirani organski surfaktanti, kojima pripadaju perfluorooktanski sulfonat (PFOS) i perfluorooktanska kiselina (PFOA). Za PFOS i PFOA, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) utvrdila je podnošljivi dnevni unos (eng. TDI) za ljude od 150 ng/kg tjelesne težine i 1,5 μg/kg tjelesne težine dnevno (EFSA 2008.).