Mikroplastika u snijegu s Antarktike

Čestice mikroplastike, odnosno čestice dimenzija između 5 mm i 1 µm, u posljednje vrijeme izazivaju zabrinutost u očima znanstvene zajednice i javnosti. Različita znanstvena istraživanja su pokazala kako mikroplastika zbog svojih specifičnih fizikalno kemijskih svojstava može izravno ili neizravno utjecati na zdravlje ljudi i ostalih organizama u različitim ekosustavima. Nadalje, male dimenzije i masa ovih čestica čini ih podložnima za njihov prijenos duž velikih udaljenosti putem strujanja zraka ili tijela vode. Na ovaj način, čestice mikroplastike dospijevaju na mjesta koja se smatraju izvan dosega ljudskog djelovanja, poput oceana, planinskih regija te čak i u područja polarnog kruga.

Među mnogobrojnim zahtjevima za analizu, Sample Control je zaprimio i zahtjev za analizom mikroplastike Raman mikroskopijom u uzorcima snijega uzorkovanih s Antarktike.

Slika 1. Otopljeni uzorak snijega s Antarktike.

Analiza mikroplastike može se provesti kroz nekoliko koraka koji uključuju pripremu uzoraka i njihovu obradu. U prvom koraku, uzorci se filtriraju kako bi se izdvojile čestice iz suspenzije. Tijekom vizualne inspekcije utvrđeno je da uzorci sadrže značajan broj suspendiranih čestica biološkog podrijetla, što može otežati daljnje analize. Kako bi se smanjio utjecaj ovih čestica na rezultate, odlučeno je provesti kemijsku obradu uzoraka prije filtracije.

Jedna od odabranih metoda obrade omogućava razgradnju biološkog materijala, čime se osigurava da preostanu samo čestice mikroplastike. Nakon ovog postupka, uzorci se ponovno filtriraju kroz odgovarajući filter.

Nakon filtracije, čestice se detektiraju automatskom softverskom metodom, a zatim se analiziraju pomoću mikroskopije. U analizi su identificirane čestice mikroplastike različitih vrsta polimera, pri čemu je većina čestica bila unutar veličinskog raspona od 1 do 50 µm.

Slika 2. Silicijski filter nakon filtracije suspenzije čestica.

Slika 3. Uvećani prikaz čestica na površini silicijskog filtera.

Čestice su zatim detektirane i odabrane automatskom softverskom detekcijom, nakon čega su analizirane Raman mikroskopijom na DXR3xi Raman Imaging mikroskopu. U uzorcima su identificirane čestice mikroplastike različitih vrsta polimera, od kojih je većina bila unutar raspona veličine od 1 – 50 µm.

Slika 4. Silicijski filter s česticama mikroplastike različitih polimera, označenih zelenom, plavom, žutom i ružičastom bojom.

Rezultati analiza na ovim uzorcima potvrđuju rezultate prijašnjih istraživanja koja su dokazala prisutnost čestica mikroplastike u snijegu s Antarktike.

Laboratorij Sample Control rano je prepoznao potrebu za provođenjem rutinskih analiza mikroplastike. 2020. godine nabavljen je DXR3xi Raman Imaging mikroskop, a sljedeće je godine prvi u Hrvatskoj akreditirao metodu za analizu mikroplastike u vodi za ljudsku potrošnju i morskoj vodi. Od tada pa sve do danas, laboratorij je stekao ogromno iskustvo u analizi različitih vrsta uzoraka vode, poput vode iz uređaja za pročišćavanje, okolišnih uzoraka vode poput riječnih i jezerskih voda te čak i voda porijeklom iz snijega s Antarktike. Kako bi se unaprijedili raspon mogućnosti i brzina analiza mikroplastike, 2024. godine nabavljen je LUMOS II FTIR mikroskop. Uz ova dva uređaja, Sample Control može svojim klijentima ponuditi opsežnu analizu mikroplastike u različitim vrstama uzoraka vode.